Da biste pravilno obavili skretanje slijedite upute,

1. na vožnji po pravcu koja je u pravilu između 50-60 km/h na razmaku od 80 metara lagano smanjite brzinu vozila- ispod 40km/h
2. Na brzini od 30-40 km/h promjenite u drugi stupanj ali ne na znatno manjem razmaku od 40 m do početka skretana
3. najavite skretanje pokazivačem(žmigavac)
4. približite vozilo desnom rubu kolnika ako zato imate dovoljno mjesta
5. lagano otpustite spojku s malo naslonjenom nogom na gasu- vozilo će sa 2000 0/min prijeći na 1500 što odgovara brzini od 20-25 km/h  a što morate obaviti od 10-15 m prije sktrtanje
6. obratite pozornost na pješake ili biciklista ako im presjecate pravac kretanja
7. pratite volanom radius zakrivljenosti a da pri tome zadnji desni kotač ne zapinje za rubnjak        odnosno da u najbližoj točci bude oko 20-30 cm od ruba

Pri skretanju ne pritskati papučicu spojke, osm kada je zbog prometnih uvjeta  brzina manja od 20 km/h.

Zašto je ovakak postupak potreban?

Upravljanje vozilom je vještina koja nakon dužeg vremena postaje automatska radnja,  ali i za koju su potrebni neki oblici kontrole. Zato neka vam to u ovom slučaju bude zvuk motora koji je pouzdaniji od vizualnog nadzora,(kojeg često prati i iluzija) a potrebniji je u ovom slučaju za praćenje promjena u okolini zbog promjene smjra.

Kako nebi smjeli skrtati ?

1. Tako što u će te prvo najavljivati skretanje a potom pripremati brzinu za skretanje, zbog čega će ostati premalo vremena za lagano usporenje i promjenu stupnja prijenosa ili je naiava  nastupila  prerano o odnosu na mjesto skretanja.
2. Ne ulazite u skretanje s pritisnutom spojkom osim kada to iznimno zahtjeva mala brzina(Kada je papučica spojke  pritisnuta zvuk motora nije adekvatan brzini vozila a tiši rad motora stvara dojam usporenja, kontrola zvukom je tada izuzeta, brzina vozila često nije adekvtna uvjetima pa je kočenje najčešće i u samom zavoju
3. Samo vizuelni nadzor nad kretanjem vozila nije dovolan za sigurnu kintrolu  (najveća potreba za znatnim usporenjem je prije skretanja  a nakon većih brzina na dužem pravcu  pri čemu se najčešće javlja iluzija inercije brzine koja smanjuje adekvatnost vizuelne procjene zato što se i manja usporenja dojmaju se velikim )
4. Brzina i položaj vozila za skrtanje moraju se pripremiti na ravnom dijelu ceste ( vrlo često vozači zbog prevelike brzine u desnom skretanju ne kontroliraju putanju vozila pa se vozilo zatekne na rubnjaku ili u traci za suprotan smjer
5. kočene ili ubrzanje u zavoju nesmije postati navika (premda se koji put u nuždi može primjeniti ali kontrolirano) koja bi u nepovoljnim uvjetima mogla dovesti do proklizavanja ili nemogućnosti  upravljanja.

Ovo je samo jedan od primjera pravilnog načina upravljanja i mogućih pogrešaka koji ukazuje na potrebu za točnom redosljedu izvođenja radnji u ranoj fazi obuke , a što ostavlja dobru

osnovu za sigurnu nadgradnju, koja je i nakon obuke u autoskoli neminovna za stjecanje  sigurnosti i samopuzdanja . Vožnja tako uvježbanog vozača je ugodna, ekonomičnija i smanjuje rizik od neželjnih događaja. Stil vožnje je niz ovakovih primjera a koji ga izgrađuju od samog početka. Rad dobrog instruktora prepoznatljiv je baš po tome što je mali broj postupaka prepušten slučajnom odabiru ali s uvažavanjem snage argumenta  koji  mora usljediti  nakon učinjene pogreške. Svakako da je  za  određeni nivo vještine potreban  neki vremenski period uvježbavanja  ovisano o sposobnosti i motiviranosti pojedinog polaznika.