Upravljanje vozilom

Upravljanje vozilom je koordinirano rukovanje komandama vozila radi kretanja u željenom smjeru a prema procjeni prometne situacije i usklađivanje takog kretanja s prometnim propisima.

Prema ovoj definiciji vidljivo je koje elemente morate savladati da bi ovladali tehnikom upravljanja vozilom, što je ujedno i globalni sadržaj programa obuke, koje čine:

- savladati vještinu korištenja pojedinih komandi i signalizacije i koordinirati potrebnu kombinaciju

istih

- naučiti uočavati i prepoznati, a zatim i savladavati poteškpće koje  prizlaze s  prometnim uvjetima

- prepznati postupke drugih sudionika

- upoznavati i primjenjivati prometne propise

- steći pozitivne navika za izbjegavanje slučajnosti

Prometno iskustvo ?

Početna znaja i iskusvo o upravljnju vozilom stječete u autoskoli, i što je taj nivo manji ostaje na vama da to učinite sami, ali nažalosti i s mogućim vlastitim greškama. Još gora je varijanta ako niste

svjesni grešaka koje činite ili to ne razumijete. Mnogi će tražiti opravdanje u drugima ili da se to i drugima događa, što je sigurno da će se neželjne posljedice ponovo dogoditi kada se poklope slični uvjeti. Stoga je bitno da se u prvom kontaktu a i kasnije s problemima u potpunosti upoznate , naučite ih uočavat,savladavati , razumjeti i razumjeti mogućnosti i potrebe drugih ,uz potrebnu samokritičnost.  Vožnja pod tim uvjetima donosi pozitivno iskustvo koje će vam, osigurati veću sigurnost pa i kasniju ležernost pri korištenju vozila. Samo prisutnost u prometu ne donosi iskustvo samo po sebi a učestale greške neće same po sebi nestati. Zato vaš početak treba krenuti ispravnim putem.  Znajte da i invalidi mogu biti vješiji u izvođenju nekih radnji jer su naučili kompezirati svoj hendikep.

Da biste pravilno obavili skretanje slijedite upute,

1. na vožnji po pravcu koja je u pravilu između 50-60 km/h na razmaku od 80 metara lagano smanjite brzinu vozila- ispod 40km/h
2. Na brzini od 30-40 km/h promjenite u drugi stupanj ali ne na znatno manjem razmaku od 40 m do početka skretana
3. najavite skretanje pokazivačem(žmigavac)
4. približite vozilo desnom rubu kolnika ako zato imate dovoljno mjesta
5. lagano otpustite spojku s malo naslonjenom nogom na gasu- vozilo će sa 2000 0/min prijeći na 1500 što odgovara brzini od 20-25 km/h  a što morate obaviti od 10-15 m prije sktrtanje
6. obratite pozornost na pješake ili biciklista ako im presjecate pravac kretanja
7. pratite volanom radius zakrivljenosti a da pri tome zadnji desni kotač ne zapinje za rubnjak        odnosno da u najbližoj točci bude oko 20-30 cm od ruba

Pri skretanju ne pritskati papučicu spojke, osm kada je zbog prometnih uvjeta  brzina manja od 20 km/h.

Zašto je ovakak postupak potreban?

Upravljanje vozilom je vještina koja nakon dužeg vremena postaje automatska radnja,  ali i za koju su potrebni neki oblici kontrole. Zato neka vam to u ovom slučaju bude zvuk motora koji je pouzdaniji od vizualnog nadzora,(kojeg često prati i iluzija) a potrebniji je u ovom slučaju za praćenje promjena u okolini zbog promjene smjra.

Kako nebi smjeli skrtati ?

1. Tako što u će te prvo najavljivati skretanje a potom pripremati brzinu za skretanje, zbog čega će ostati premalo vremena za lagano usporenje i promjenu stupnja prijenosa ili je naiava  nastupila  prerano o odnosu na mjesto skretanja.
2. Ne ulazite u skretanje s pritisnutom spojkom osim kada to iznimno zahtjeva mala brzina(Kada je papučica spojke  pritisnuta zvuk motora nije adekvatan brzini vozila a tiši rad motora stvara dojam usporenja, kontrola zvukom je tada izuzeta, brzina vozila često nije adekvtna uvjetima pa je kočenje najčešće i u samom zavoju
3. Samo vizuelni nadzor nad kretanjem vozila nije dovolan za sigurnu kintrolu  (najveća potreba za znatnim usporenjem je prije skretanja  a nakon većih brzina na dužem pravcu  pri čemu se najčešće javlja iluzija inercije brzine koja smanjuje adekvatnost vizuelne procjene zato što se i manja usporenja dojmaju se velikim )
4. Brzina i položaj vozila za skrtanje moraju se pripremiti na ravnom dijelu ceste ( vrlo često vozači zbog prevelike brzine u desnom skretanju ne kontroliraju putanju vozila pa se vozilo zatekne na rubnjaku ili u traci za suprotan smjer
5. kočene ili ubrzanje u zavoju nesmije postati navika (premda se koji put u nuždi može primjeniti ali kontrolirano) koja bi u nepovoljnim uvjetima mogla dovesti do proklizavanja ili nemogućnosti  upravljanja.

Ovo je samo jedan od primjera pravilnog načina upravljanja i mogućih pogrešaka koji ukazuje na potrebu za točnom redosljedu izvođenja radnji u ranoj fazi obuke , a što ostavlja dobru

osnovu za sigurnu nadgradnju, koja je i nakon obuke u autoskoli neminovna za stjecanje  sigurnosti i samopuzdanja . Vožnja tako uvježbanog vozača je ugodna, ekonomičnija i smanjuje rizik od neželjnih događaja. Stil vožnje je niz ovakovih primjera a koji ga izgrađuju od samog početka. Rad dobrog instruktora prepoznatljiv je baš po tome što je mali broj postupaka prepušten slučajnom odabiru ali s uvažavanjem snage argumenta  koji  mora usljediti  nakon učinjene pogreške. Svakako da je  za  određeni nivo vještine potreban  neki vremenski period uvježbavanja  ovisano o sposobnosti i motiviranosti pojedinog polaznika.

Proljetna vožnja motociklom

             S početkom proljeća i prvim zrakama sunca,  okolinom se ponovo  prolamaju  žestoki zvuci ispušnih cijevi  motocikla Premda su vijesti o stradanju motorista najučestalije ljeti, rani proljetni dani daleko su opasniji za motoriste. Zbog dužeg mirovanja a i još nedovoljne topline gume su ukrućene i nemaju dovoljnu prionljivost uz podlogu koja je još često vlažna i puna zimske sipine i prašine. No nisu samo ukrućene gume već i tijelo vozača. Vještina s dužom apsinenciom  bito  opada kao i brzina reakcije na iznenadne opasnosti. S druge strane želja za ponovnim užitcima koje donosi vožnja motociklom sve su prisutniji. Hladnoća na zglobovima može ostaviti trajne posljedice na vaše zdravlje.

Stoga preporučujemo za ponovo postizanje forme laganu vožnju. Ne utrkujte se sami sa sobom. Učestalost vjetra je veća, na kojeg su motociklisti   osjetljivi, pesebno iznenadnim  izlazkom na brisani prostor. Vjetar mijenja nagib vozača pa time i pravac kretanja vozila.Precjenjivanje osobnih mogućnosti jedan je od najčešćih uzroka stradavanja motociklista . Imajte u vidu da su vas vozači drugih vozila pomalo zaboravili , da u svojim postupcima ne računaju na vašu iznenadnu pojavu.